Osnovna škola Josipa Kozarca Slatina

Cilj obilježavanja je upozoriti javnost na problem zlouporabe svih sredstava ovisnosti te potaknuti sve subjekte u društvu na aktivnu borbu protiv ovisnosti u cilju poduzimanja zajedničkih akcija za uspješno suprotstavljanje ovom ozbiljnom problemu današnjice (web str. HZZO, 24. 11. 2021.). Svjesni smo da je zlouporaba droga jedan od najvećih problema društva, prisutna ne samo među odraslima nego osobito među tinejdžerima. Dostupnost droga je, na žalost, sve lakša i jednostavnija. Kao i uvijek dileri osmišljavaju razne načine kako bi umnožili potencijalne kupce, policija odgovorno radi svoj posao na njihovom procesuiranju, roditelji potencijalnih kupaca saznaju posljednji iz različitih razloga. Kažu, najčešće, zato što ne vjeruju da se to njima može dogoditi. Među osnovnoškolskom populacijom do izražaja već dugi niz godina dolazi ovisnost o internetu – online igricama i društvenim mrežama kao što su Facebook, Twitter, Instagram, YouTube, Reddit, te megapopularnoj aplikaciji Tik Tok. Sve veći broj djece osnovnoškolske dobi više ne zanimaju tzv. „tradicionalna“ zanimanja te na upit što bi voljeli biti kada odrastu, odgovaraju: YouTuber, Instagram(uša), Influencer/ica. Taj sociološki fenomen postaje nešto sasvim uobičajeno i odličan izbor jer klinci uočavaju da ta zanimanja (životni stilovi) donose višestruke dobrobiti. Npr. nije potrebno puno ulagati u sebe u pogledu obrazovanja, ne treba žrtvovati vlastitu komociju i ugodu tijekom obavljanja zadataka, dobiva se svakodnevna pozornost cijelog planeta, ukoliko se to želi, a financijska dobit je sasvim pristojna ili čak nevjerojatno velika. Savršeno, na prvi pogled. Nekome je i jedini. Odrasli odgajaju klince, klinci oponašaju odrasle. U odgoju djeteta sudjeluju roditelji ali, zna se, i cijelo selo. Svijet je, zna se, globalno selo. I, to je to. Zbog sve više uzbuđenja u svijetu društvenih mreža djeca gube vezu s vlastitom stvarnošću, poistovjećuju se s „velikim zvijezdama“ ljudske dokolice koji od A do Ž, u osobnoj režiji, stvaraju reality show od svojih života. Citiram: Preeeedobrooooo!!!!!!! Kako uzbuđenja nikad dosta bavljenje ovim „sportom“ potraje poprilično dugo, točnije, po nekoliko sati a samo najhrabriji u školi će priznati da su u društvu sa svojim pametnim telefonom (poskrivećki) proveli cijelu noć do ranih jutarnjih sati. Naravno, u školu idu u jutarnju smjenu i tada primjećujete da tijekom nastave blago kunjaju ili povremeno sklapaju oči u položaju 2 u 1, lakat oslonjen na klupu, dlan pridržava glavu. Pasivno-pasivna tjelovježba? Ne! Kako ih probuditi? Na koji način ih „prodrmati“ da shvate kako, dok oni tipkaju, pored njih prolazi djetinjstvo sasvim neprimijećeno, ignorirano, odbačeno? Ili je nama teško razumjeti i prihvatiti da je ovo njihovo djetinjstvo? Svako vrijeme ima svoje djetinjstvo. Pretjerujemo li? Kako god bilo izloženi smo debeloj relativnosti i osim tehnologija, koje se brzinom svjetlosti izmišljaju i„štancaju“ na pokretnoj industrijskoj traci 21. stoljeća, vrijeme neminovno teče u jednom smjeru, prolazi, nestaje. I, za tili čas uz nas će u našoj sobi biti robot koji će ostvariti sve naše želje, pa ukoliko treba, i tipkati jer je nama i to sve više, bezveze. Uzbuđenjima nikad kraja! To će biti inovativan tip dosade u budućnosti! Znam najmanje 20 onih koji ju jedva čekaju. Za sada na Top listi najboljih, tradicionalnih, darova za Božić na 1. mjestu su i dalje Smartphone najnovije generacije (štajaznam kakve), višestruki punjač, klip na objektivu pametnog telefona za što bolje fotografiranje (zamislite svoje selfie!), stalak za pametni telefon, iPhone zajedno sa stanicom za držanje i bežično korištenje, pisač za telefon Polaroid, tipkovnica pune daljine za telefon – sjajni gadget moćan tehnološki poklon, Nintendo Switch konzola za svagdje ili, možda QCopter HD Camera Drone. Sigurna sam da vam nisam dala ideju. Svijet se mijenja. Potomstvo svih vrsta, kako bi opstalo, mora imati, prema Darwinu, dva svojstva – promjenjivost i prilagodljivost. Ljudska vrsta informacijsko-komunikacijskom tehnologijom zamjenjuje živog čovjeka. Kada u školi zazvoni zvono za 10-minutni odmor, u učionici se odlažu olovke, miču udžbenici i bilježnice, a iz ruksaka izvlače pametni telefoni koji odvode u neku drugu dimenziju, bilo naprednu ili zatupljujuću, nije bitno. Svatko na svome mjestu, u učionici mnogih sedmaša i osmaša zavlada mir kakav samo poželjeti možete! Muha više ne zuji, samo nečujno pomicanje palca i kažiprsta po ekranu prolama zrak. Ponekad tek jedno pitanje: „Zašto nemam interneta?“ A odmor je od 10 minuta! Roditeljska kazna o zabrani izlazaka već odavno je, jezikom povjesničara, otišla u ropotarnicu prošlosti, zato što više ne znači ništa. Jer tko uopće želi izaći petkom ili subotom uvečer kada ga, kod kuće, čeka ekstra cool virtualna zabava s tisućama totalnih neznanaca! Danas je popularno kažnjavanje oduzimanjem pametnog telefona, isključivanjem kućnog računala, laptopa, tableta ili uskraćivanjem božićnog poklona poznate vrste. Možda „upali“.

I dokle god je tako, ima smisla imati cilj svake godine u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, obilježavati Mjesec borbe protiv ovisnosti. Ima smisla borbu protiv ovisnosti protezati na cijelu godinu. Ima smisla mobilizirati sve snage od države, stručnjaka, učitelja, roditelja do djece kako bi kvaliteta življenja u suživotu s tehnologijom (jer nitko vas ne želi vratiti u srednji vijek) bila na najvišoj mogućoj razini ne dovodeći u pitanje zdravo odrastanje.

Što može biti prvi korak k ozdravljenju? Dopustite neposredni prilaz nekome tko razgovara, smije se, plače, pleše, pjeva, hoda, trči, skače, pliva, puže, migolji, reži, zuji, kriješti, zijeva, cvjeta, lista, raste, spava, budi se, DIŠE! Jer svaki znak života na koji naiđemo je zanimljiv i dragocjen. Dopustite sebi učiti vještinu razmišljanja, pričanja, pokreta i slobodu djelovanja u kojima uživaju sva vaša osjetila! Dopustite da sve TO bude vaš festival uzbuđenja kojemu nikada kraja! Trag ostaje iza svake vaše akcije taman toliki da pomogne nekome drugome u osvješćivanju važnosti poruke „Reci NE ovisnosti“!

Fotografiije

Brankica Safin, dipl.ing. biologije