U međusobnoj korelaciji i integraciji Hrvatskoga jezika i Prirode i društva, učenici su upoznali glagoljicu kao najstariji oblik hrvatskostaroslavenskog jezika i pisma zabilježen na Bašćanskoj ploči. Glagoljicom su pisali svoje ime i prezime, ime škole i mjesta u kojem žive, obilježavajući tako i Dan materinskog jezika. Gledali su isječke iz ciklusa dokumentarnih filmova Domagoja Burića Hrvatski kraljevi, čitali i analizirali legende/narodne bajke o dolasku Hrvata, istraživali i pisali o životu narodnih vladara (monologe) i njihovim nasljednicima.

U zadatcima istraživačkog tipa, otkrili su koji se staroslavenski bogovi spominju u djelu I.B.M-Priče iz davnine, što je Višeslavova krstionica, gdje je pronađena i koje je njezino značenje, koji su još vladari iz dinastije Trpimirovića vladali, istražili su stara imena nekih hrvatskih gradova iz vremena Rimskog Carstva te razlog za što se i danas koriste njihova imena (npr. Cibalia, Marsonia, Mursa, Narona, Siscia, Spalato, Ragusa…), naveli razloge zbog kojih bi voljeli s obitelji posjetiti kulturno-povijesne spomenike i znamenitosti iz davne prošlosti što svjedoče o bogatoj prošlosti hrvatskoga naroda (na popisu UNESCO-a). Rješavali su anagrame, križaljke i kvizove te na lenti vremena pridruživali važne povijesne događaje i vladare...

Likovna kultura prožimala je svaku aktivnost nastavnih sadržaja Hrv. jezika i Prirode i društva. Učenici su crtali umne i popunjavali konceptualne mape, slikali početno slovo svojega imena glagoljicom te ilustracijama popratili sve sadržaje o kojima su pisali.

Fotografije

Učiteljica 4.a : Kata Huber